"Ja sam politička gromada"

U Banjoj Luci danas je počela deseta, posebna sjednica Narodne skupštine RS-a, na kojoj se vodi rasprava o samo jednoj tački dnevnog reda - donošenju odluke o raspisivanju republičkog referenduma o nametnutim zakonima visokog predstavnika, odnosno zakonima o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njihovoj primjeni na teritoriji Republike Srpske.

Dosljedna primjena

Kao predlagač ove rasprave, predsjednik RS-a Milorad Dodik naveo je da je pravo Narodne skupštine da raspiše referendum o državnom Sudu i Tužilaštvu, utemeljeno kako na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, kao jednom od njegovih aneksa, tako i na Ustavu RS-a.

- Dakle, našim ustavom obavezali smo se na potpuno i dosljedno primjenjivanje Dejtonskog sporazuma. Posebno se to odnosi na njegov aneks 4, poznatiji kao Ustav BiH. S obzirom na to da Ustav BiH nema nijednu odredbu o pravosudnim institucijama na nivou BiH, niti je ona tim ustavom predviđena kao nadležnost BiH, sudska vlast u potpunosti pripada entitetima. Ustav BiH je članom 3.3.a) vrlo precizno regulisao da će sve državne funkcije i ovlašćenja koja ovim ustavom nisu izričito dodijeljena institucijama Bosne i Hercegovine pripadati entitetima, kazao je Dodik, te dodao da postoje osporavanja prava RS-u da raspiše referendum o pravosuđu, "jer to navodno može raspisati samo BiH".

- Pa, referendum jeste isključivo pravo svakog entiteta, jer to pravo niti je dato niti pripada BiH, baš onako kako to i u Sjedinjenim Američkim Državama pripada državama članicama, a nikako federalnim vlastima na nivou SAD-a, istakao je Dodik, pojasnivši da se na ustav SAD-a poziva zato što je stručna i naučna javnost nepodijeljenog mišljenja da je Ustav BiH umnogome "kopija američkog ustava, jer su ga pisali američki pravnici u Daytonu".

- Vidljivo je to po brojnim odredbama koje su skoro doslovno prepisane iz ustava SAD-a, kao složene države sa velikim pravima država-članica i vrlo ograničenim pravima federalne vlasti SAD-a, ustvrdio je Dodik.

Potom je kazao kako je "svih ovih godina, nepravnim intervencijama visokog predstavnika i raznim pritiscima došlo do stvaranja antidejtonske BiH, pravog mastodonta koji uzima od entiteta novac, a sva odgovornost za ekonomsko-socijalno stanje ostaje entitetima". Naveo je i podatke, prema kojima su u periodu 2000 - 2015. godine institucije BiH poreske obveznike koštale nešto malo manje od 16,4 milijarde KM, odnosno poreske obveznike Republike Srpske približno 5,4 milijarde. 

- Upravo onoliko koliko iznosi ukupni javni dug Republike Srpske. Koliko su i kojom brzinom nastajale nove institucije na nivou BiH, možda je najlakše primijetiti kroz budžet institucija koji je 2000. godine bio oko 280,95 miliona KM sa dvadesetak budžetskih korisnika, dok danas budžet iznosi oko 1,564 milijarde  KM raspoređene na oko stotinu budžetskih korisnika. Takođe, broj zaposlenih u ovim institucijama se rapidno uvećavao i to sa ispod 3.000 zaposlenih u 2000. na nešto više od 22.000 u 2015, rekao je predsjednik RS-a.

Naivni i neoprezni

Zatim je ustvrdio da je i danas, 20 godina nakon završetka rata, prisutno stalno nastojanje da se ospori ustavnopravni položaj Republike Srpske, koji joj pripada po Dejtonskom sporazumu. 

- Samo tražimo da se poštuje Dejtonski ustav BiH i razgraničenje nadležnosti između entiteta i BiH. Uporno osporavanje i kršenje Dejtonskog sporazuma od dijela međunarodne zajednice kroz nametanje ustavnih amandmana na ustave entiteta, nametanje zakona, smjene izabranih zvaničnika od visokog predstavnika, održavaju stalnu nestabilnost i neracionalnost nefunkcionalnih organa na nivou BiH. Svakako da u tome posebno mjesto zauzima nametnuto pravosuđe na nivou BiH, u vidu Suda i Tužilaštva, a nešto manje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, podvukao je Dodik.

Uz ponavljanje teze da BiH nema nadležnosti za pravosuđe, naglasio je kako taj "izmišljeni i nametnuti državni pravosudni sistem BiH čini dodatno nestabilnom i još više podijeljenom". Razvijen je čitav instrumentalizovani sistem koji je u funkciji selektivne pravde i vladanja BiH suprotno Ustavu i zakonima, čime se krši vladavina prava kao jedan od postulata demokratskih i suverenih država. 

- Da je namjera bila postojanje pravosuđa na nivou BiH, onda bi to stajalo kao izričita nadležnost po Ustavu BiH, smatra predsjednik RS-a.

Istakao je da se u Narodnoj skupštini RS-a odlučuje da li će krenuti putem odbrane Ustava RS-a ili putem razgradnje RS-a. 

- Tražimo poštovanje Ustava BiH i da se jasno razgraniče nadležnosti entiteta i države i to nije antidejtonsko djelovanje, rekao je Dodik, te istakao i da NSRS mora trajno odbaciti nadležnosti koje su mu nametnute od visokih predstavnika,  pritom snažno lupajući šakom o skupštinsku govornicu.

Kazao je i da su politički predstavnici RS-a nekada bili naivni, a nekada neoprezni, ali da su za pojedine nametnute odluke visokog predstavnika glasali vjerujući da nisu sveto slovo i da se mogu mijenjati.

U diskusiji koja je uslijedila, nakon Dodikovog obraćanja od 90 minuta, šef Kluba SDS-a Vukota Govedarica ustvrdio je da predsjednik RS-a nema ozbiljnu namjeru da se u Republici Srpskoj provede referendum, jer, kako je kazao, nije preciziran datum njegovog održavanja, osim ostavljenog maksimalnog zakonskog roka od šest mjeseci. Kako je to iz SDS-a i najavljeno, Govedarica je Dodika upitao da li je znao da su odluke o donošenju zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH neustavne kada su za njih u državnom Parlamentu glasali zastupnici SNSD-a.

Postavio je i pitanje, ako se za to znalo, zašto se za njih glasalo, te zašto je SNSD i nakon 2003. godine u PSBiH nastavio svojim glasovima podržavati neustavne, nametnute odluke visokih predstavnika. Predsjednika RS-a pitao je i kako će se nakon referenduma zaštititi građani RS-a, protiv kojih se na državnom nivou vode istrage i sudski procesi, da li će iz zatvora u RS-u biti pušteni svi oni koje je osudio Sud BiH. 

- Šta će se desiti ako nakon odluke o provođenju referenduma visoki predstavnik posegne za bonskim ovlastima, šta ćete uraditi ako neko spriječi održavanje referenduma i da li ćete voditi pasivni ili aktivni otpor, pitao je Govedarica, optuživši Dodika da i ovaj put pokušava da trguje nacionalnim interesima na štetu građana RS-a.

Krasna djeca

Iako se očekivalo da će Govedarica, poslanici, ali i javnost dobiti odgovore na bar neka od ovih pitanja, Dodik je  SDS optužio da je protiv referenduma, "jer su pajtaši Nasera Orića zbog kojeg je i inicirao pitanje referenduma".

- Zato vi nemate motiv za razliku od mene, jer sam samo ja u očima srpskog naroda jedini koji ga brani, rekao je predsjednik RS-a, nakon čega se Govedarici počeo obraćati sa "ti".

- Ko si ti da ja polemišem s tobom, jer si ti neki narodni poslanik, a ja predsjednik... Za razliku od tebe, ja sam politička gromada, kazao je, između ostalog, Dodik, optuživši potom Govedaricu da je svašta govorio o njegovoj porodici, te je zaprijetio da će "doći vrijeme kada ćemo lično morati riješiti tu stvar".

Nakon toga, ni manje, ni više, obznanio je da u subotu ženi sina, koji se, nakon visokih škola koje je završio u inostranstvu vratio u RS, gdje nema posla, te dodao i da ima krasnu kćer koja je rodila troje djece.

Predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović pustio je, mimo Poslovnika o radu parlamenta, da govori čitavih 18 minuta, vrijeđa Govedaricu, a na sva upozorenja opozicije samo je lakonski zaključio kako se baš ne snalazi u njegovom tumačenju.

Nastavak sutra

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nastaviće sutra u 10 sati desetu posebnu sjednicu na kojoj bi trebalo da bude reaktivirana odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, saopšteno je iz kabineta predsjednika parlamenta Srpske.

Po završetku desete posebne sjednice, počeće peta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, navodi se u saopštenju. 
(oslobodjenje.ba)