Misija OSCE-a u BiH prati procesuiranja ratnih zločina, u skladu sa odlukom VSTV-a već od 2006. godine. Tom odlukom VSTV nam je dao pristup svim materijalima. Dakle, mi to radimo skoro deset godina i imamo važnu ulogu kao partneri. Cilj ovog izvještaja je da damo preporuke i savjete, koji bi poboljšali rad i Suda i Tužilaštva BiH kada su u pitanju ratni zločini, poručio je, između ostalog, ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH.
VIJESTI.BA: Analiza rada Tužilaštva i Suda BiH na predmetima ratnih zločina trebalo bi da bude završena do sredine novembra. Šta je, generalno, cilj ove analize?
MOORE: Mi se nadamo da će analiza biti završena do polovine novembra. Misija OSCE-a, kao što je poznato, je dugi niz godina partner Suda i Tužilaštva BiH u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina. To je jedan od naših prioriteta u kontekstu vladavine prava širom BiH.
Dvadeset i više godina nakon tih zločina, bh. građani, a posebno porodice žrtava, očekuju konkretne rezultate i pravdu. Mi smo na strani svih tih ljudi i na strani pravde. No, mi ni polemikom niti retorikom ne želimo govoriti o ovim konkretnim važnim stvarima. Već godinama čujemo iz raznih izvora o nezadovoljstvu rezultatima rada Suda i Tužilaštva BiH. Neki od njih su politički izvori, a neki su, kao što rekoh, porodice žrtava. I od Bošnjaka, i od Srba, i od Hrvata i od ostalih često čujemo pitanja zašto nisu pronađeni posmrtni ostaci njihovih bližnjih, zašto niko nije procesuiran. Ovo su poznata i otvorena pitanja.
Misija OSCE-a u BiH prati procesuiranja ratnih zločina, u skladu sa odlukom VSTV-a već od 2006. godine. Tom odlukom VSTV je nama dao pristup svim materijalima. Dakle, mi to radimo skoro deset godina i imamo važnu ulogu kao partneri. U nadležnosti OSCE-a nije da odluči ko će biti osuđen, a ko ne, odnosno mi se ne miješamo u ta konkretna pitanja. No, mi možemo praviti monitoring svih tih slučajeva i dati preporuke i savjete. Cilj ovog izvještaja je da damo preporuke i savjete, koji bi poboljšali rad i Suda i Tužilaštva BiH kada su u pitanju ratni zločini.
VIJESTI.BA: Koji predmeti konkretno će biti pregledani? Zanimaju li vas pojedinačni slučajevi?
MOORE: U ovoj analizi neće biti riječi o konkretnim predmetima, niti povjerljivih informacija o svjedocima.,. U tom smislu, radi se o općoj analizi. OSCE ne želi otkriti tajne ili povjerljive informacije.
VIJESTI.BA: Ukoliko se ne ulazi u konkretne predmete, može li se uopšte očekivati vjerodostojna analiza?
MOORE: Sutkinja Joanna Korner, koja je zaista iskusna i u BiH i u Velikoj Britaniji, razgovarala je sa sudijama Suda BiH o konkretnim slučajevima ali u samom izvještaju neće biti ništa pomenuto u tom smislu, budući da poštujemo povjerljivost podataka.
VIJESTI.BA: Ambasadore Moore, šta je bio "okidač" OSCE-u u namjeri da provede, kako tvrdite, nezavisnu analizu predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvo BiH? Sumnja li OSCE u ozbiljno kršenje ljudski prava ili zakona prilikom postupanja bh. tužilaca u predmetima ratnih zločina?
MOORE: Ne samo da su porodice žrtava nezadovoljne rezultatima rada Suda i Tužilaštva BiH, čak ni sudije nisu zadovoljne tužiocima, tužioci nisu zadovoljni sudijama. Mnogo je otvorenih pitanja, no ja nisam ni tužilac, ni sudija niti advokat. Važan izvor za ova pitanja je i glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz. On je par puta javno kazao da je procesuiranje ratnih zločina u BiH moglo biti bolje. OSCE prati i njegove sugestije, te radi sa njim u partnerstvu.
Gospodin Brammertz imenovao je sutkinju Joannu Korner, koja je radila i još radi pod pokroviteljstvom naše Misije. Ona se vratila u London, ali je spremna doći u BiH prije nego što završi analizu. Već sam u javnosti rekao da su naša vrata otvorena i Tužilaštvu BiH, kao i drugim nadležnim organima BiH.
VIJESTI.BA: VSTV je, nakon dvodnevne rasprave, zaključilo kako je zahtjev OSCE-a za pristup spisima predmeta ratnih zločina Tužilaštva BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao i sa mišljenjem VSTS-a od 14. novembra 2006. godine, kada je ova pravosudna institucija odlučila kako se OSCE-u odobrava uvid u predmete Suda BiH te da to ima utemeljenje i u Dejtonskom sporazumu. S druge strane, Tužilaštvo BiH napominje kako bi omogućavanjem uvida u predmete ratnih zločina u fazi istrage ozbiljno bila ugrožena njihova tajnost, te povrijeđene odredbe Zakona o krivičnom postupku i Krivičnog zakona BiH, što bi predstavljalo krivično djelo. Kako komentarišete ovakav stav Tužilaštva BiH? Jeste li se sastali sa glavnim tužiocem BiH Goranom Salihovićem gledate na ovakvu odluku Tužilaštva BiH?
MOORE: Razgovarao sam sa gospodinom Salihovićem prije više od dvije sedmice. Tada sam mu objasnio naše stavove. Prvenstveno, OSCE već ima pristup u skladu sa odlukom iz 2006. godine. Drugo, ako Salihović kaže da su aktivni slučajevi osjetljiviji, mi ćemo to poštovati. Ipak, postoji mnogo zatvorenih slučajeva, dakle onih koji su završeni, a sutkinja Konor je mogla koncentrisati sve svoje snage na te završene slučajeve. No, nismo dobili nikakvu pozitivnu odluku od Tužilaštva BiH u vezi sa saradnjom sa sutkinjom Konor.
VIJESTI.BA: Prema Vašem mišljenju, zašto nema pozitivnog odgovora od Tužilaštva BiH?
MOORE: Zaista nemam pravo govoriti u ime Tužilaštva BiH. Važno je da smo dobili usmeno i pismeno odobrenje i podršku VSTV-a, već sam se tri puta sastao sa predsjednikom ove pravosudne institucije Milanom Tegeltijom. U petak je VSTV još jednom potvrdilo da je odobrilo naš zahtjev za saradnju kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.
VIJESTI.BA: Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija poručuje da je postupanje po odlukama ove pravosudne institucije obaveza svih pravosudnih institucija u BiH i nosilaca pravosudnih funkcija, te da neizvršavanje odluka VSTS-a može eventualno predstavljati disciplinski prekršaj. Očekujete li da će doći do promjene stava u Tužilaštvu BiH?
MOORE: Bolji odgovor na ovo pitanje mogli biste dobiti od Tužilaštva BiH. OSCE ima odluku i podršku VSTV-a i to je jasna stvar. Kao što rekoh ranije, naša vrata su još otvorena svim tužiocima. Nadam se da će u bliskoj budućnosti doći do pozitivinije reakcije Tužilaštva BiH.
Iskreno, mi želimo Tužilaštvu BiH dati mogućnost da objasni svoje stavove i pozicije. Ova analiza neće biti u obliku nikakve disciplinske procedure, riječ je o pitanju poboljšanja rada kako Suda BiH, tako i Tužilaštva BiH. Radi se o neutralnoj analizi, ne znam šta će tačno biti u izvještaju, to ćemo saznati od sutkinje Korner. Uvjeren sam da će i za Sud BiH imati preporuke i savjete kako bi ova institucija mogla poboljšati svoj rad u vezi sa predmetima ratnih zločina.
VIJESTI.BA: Na drugoj strani, pojedini pravni eksperti tvrde da VSTV ne može ništa dozvoliti u krivičnim predmetima u kojima je postupak u toku, u smislu da dozvoli bilo kome uvid u spise. Ističu da niko nema pravo izvršiti uvid niti u jedan tužilački ili sudski spis, osim predsjednika suda, glavnog tužioca i onoga sudije i/li tužioca koji postupa u tim predmetima. Upozoravaju i da neko ko insistira da se dopusti uvid u spise, time krši relevantne, odnosno aplikabilne zakone pa se može, u krajnjoj liniji, izložiti i krivičnom gonjenju. Hoće li OSCE insistirati na uvidu u tužilačke predmete?
MOORE: OSCE nema pravo ni insistirati, ni zahtijevati, mi tražimo saradnju sa Tužilaštvom BiH.
Misija OSCE-a je ovdje od 1995. godine, u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Smatramo da u skladu sa ovim sporazumom, ali i sa Ustavom BiH, imamo mogućnost uraditi ovakvu analizu.
U drugim zemljama ili nema misije OSCE-a ili misija ima potpuno druge odgovornosti i obaveze. No, Misija OSCE-a u BiH ima ovakvu ulogu i želimo raditi posao koji radimo već godinama. Nije to ništa novo.
VIJESTI.BA: Brojni pravni stručnjaci, ali i domaći i međunarodni zvaničnici upozoravaju na politički uticaj na rad pravosudnih institucija u BiH. Kakav je stav OSCE-a po ovom pitanju?
MOORE: Prvenstveno, svugdje u svijetu tužilaštva su pod političkim pritiskom. Uvijek je pitanje ko je optužen, a ko ne, ko je kriv, a ko je nevin. Mi smo svjesni da taj problem postoji i javno smo rekli da je Tužilaštvo BiH, čak i Sud BiH pod političkim pritiskom. To je jasna stvar.
Pravosudne institucije moraju imati neutralnu ulogu, kako bi prvenstveno dobile podršku građana. Da li su Bosanci i Hercegovci zadovoljni radom Tužilaštva BiH i Suda BiH? Iskreno, ja nisam često čuo da su svi ljudi zadovoljni. To su otvorena pitanja, stoga mi radimo sa otvorenim ciljem - poboljšati rad Suda i Tužilaštva BiH. To je rad kojim se bavimo već godinama. Dakle, ne radi se o kršenju zakona i standarda.
VIJESTI.BA: U javnosti se čak mogu čuti i tvrdnje da iza OSCE-ovog zahtjeva stoji politika. Konkretno politika predsjednika RS Milorada Dodika. Kako odgovarate na ove teze? Može li uvid OSCE-a u predmete ratnih zločina može poslužiti kao izgovor za referendum o pravosuđu u RS-u koji Dodik najavljuje?
MOORE: Na ovo pitanje postoji nekoliko odgovora. Prvo, referendum ne dolazi u obzir. OHR i visoki predstavnik jasno su rekli da entiteti ne mogu održati referendume o državnim nadležnostima. Tu je tačka. Mi poštujemo taj stav.
Druga stvar, ljudi imaju pravo pitati za rezultate rada Suda i Tužilaštva BiH, ali i Misija OSCE-a ima pravo pitati isto. U ovoj misiji, 45 ljudi širom BiH radi u vezi sa vladavinom prava, a izdvajamo sredstva od oko 1,5 miliona evra godišnje. Mislim da imamo pravo barem pitati.
Uvjeren sam da Tužilaštvo BiH nema šta da krije, te da bi u otvorenim razogovorima sa sutkinjom Korner mogli objasniti svoje stavove. Na kraju krajeva, rezultat svega ovoga nije politički, već se radi o poboljšanju rada pravosudnih institucija.
VIJESTI.BA: Kategorično tvrdite da za referendum u RS nema nikakve mogućnosti. Na čemu temeljite tu tvrdnju?
MOORE: Kada je u pitanju diskusija o referendumu, za ili protiv, OSCE prati poziciju OHR-a. OHR je zadužen za interpretaciju Dejtonskog sporazuma. Drugi ljudi imaju svoje argumente, no međunarodna zajednica ima jedan stav. Naš stav je stav OHR-a.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.