Prošlog tjedna u Sarajevu su boravili Adnan Serhat Gorgun, direktor sektora za listing, marketing i prodaju Istanbulske burze, i Mehmed Gonen, generalni direktor brokersko-investicijskog odjela Ziraat grupacije iz Istanbula. U prostorijama Sarajevske burze (SASE) sastali su se s predstavnicima najlikvidnijih kompanija izlistanih na našoj burzi te s predstavnicima Ministarstva financija FBiH. Glavna tema razgovora bila je mogućnost financiranja domaćih kompanija preko turskog tržišta kapitala, odnosno trgovanje kapitalom FBiH i kompanija iz tog entiteta na Istanbulskoj burzi, čiji se promet mjeri milijardama maraka i na kojem trguje veliki broj kompanija iz te regije.
Razgovori o detaljimaNa prošlotjednom sastanku predstavnicima naših, uglavnom državnih, kompanija predstavljena je mogućnost izdavanja i uvrštenja domaćih korporativnih obveznica i javnih dužničkih papira na Istanbulsku burzu, a da su obje strane zainteresirane za ovo, govori i upoznavanje s procedurama za emisiju na Istanbulskoj burzi, koliko traju, koliko koštaju i kakve su trenutačne cijene duga, odnosno kako se na tržištu kreću kamatne stope za ovu vrstu vrijednosnih papira.
- Jedan od načina financiranja kompanija svakako jest kroz izdavanje korporativnih i dužničkih vrijednosnih papira na Istanbulskoj burzi. Tursko tržište je jako likvidno, prometi se mjere u milijardama dolara, i što je najvažnije, na istanbulskom tržištu prisutni su veliki svjetski investitori, kojima bi na ovaj način vaše kompanije imale pristup – pojasnio je tijekom izlaganja Adnan Serhat Gorgun. Kako je priopćeno iz Sarajevske burze, jedno od najznačajnijih pitanja bilo je i pitanje valute u kojoj bi se vršila realizacija, o čemu je dano nekoliko prijedloga. Također, razgovaralo se i o domaćim zakonskim okvirima, kao i usklađivanju propisa.
Kasne s ulaganjima u BiHPrema Svjetskoj banci, turska ekonomija se nalazi na 17. mjestu u svijetu, s BDP-om od oko 617,1 milijardu dolara.
Prema podacima Ureda turskog atašea za trgovinu u BiH, turski ulagači su u posljednjih desetak godina u BiH izravno uložili oko 145 miliona američkih dolara.
Najveći je Ziraat banka, a slijedi Kastamonu Entegre koji je kupio tvornicu celuloze Natron-Hayat u Maglaju te Soda Sanayii A.S. koji je kupio Sisecam Soda Lukavac, jedinu tvornicu sode u ovoj regiji. U kontekstu stvarne nazočnosti turskog novca u BiH dosad su najveću ulogu odigrali krediti Ziraat banke, koje će trebati nakon određenog razdoblja vratiti i to još povećane za iznos kamate. Prema nedavno iznesenom planu, Ziraat banka bi, pored postojećih dvadesetak, svake godine trebala otvarati po pet novih poslovnica.
Tu je i još oko 50 velikih kompanija od kojih je najveći broj registriran u Sarajevskoj županiji, a dobroj slici turskih ulaganja, koja su daleko iza austrijskih (1,3 milijarde eura), srpskih (milijarda eura) i hrvatskih (733 miliona eura ulaganja) doprinose i turska ulaganja u neprofitabilnu medijsku industriju u BiH. Nakon novinske agencije Anadolija, turski kapital ušao je početkom ove godine i kroz kompaniju Simurg Media (zbog zakona u BiH koji ograničavaju strano vlasništvo u medijima upisana je na domaće ime) koja je pokrenula portal Faktor.ba i tjednik Stav, a čija okosnica je nekad bila i partner jedne televizije. Epoha Press pokrenula je tjednik Novo vrijeme, koji nije imao veze s Turskom, osim određene tehničke i “know how” potpore koju im je pružio turski dnevni list Zaman. Razmatra se i pokretanje novog dnevnog lista u BiH, istina kao protuteža Dnevnom avazu kao protivniku vladajućeg SDA.
Ulagači iz Turske otvorili su i brojne osnovne i srednje škole (obrazovna institucija Bosna Sema), kao i sveučilišta. Turska agencija za međunarodnu suradnju i koordinaciju (TIKA) u posljednje četiri godine uložila je nekoliko miliona eura uglavnom u projekte pomoći i osposobljavanja stanovnika u ruralnim i nerazvijenim krajevima BiH. Turska je u BiH ukupno investirala blizu milijardu eura ukoliko se ubroje i oblasti obrazovanja, turizma, zaštite povijesnog i kulturnog blaga i pokretanja tvornica, najviše u Sarajevu, Goraždu, Brčkom, Orašju, Maglaju i Lukavcu.
Energetika i rudarstvo
Što se tiče BiH, turske kompanije zainteresirane su i za ulaganja u energetski sektor u BiH, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i rudarstvo u BiH.
Zanimljiv podatak je kako je Turska, ako se računa kao dio Europe, prva na ovom kontinentu po potencijalu za izgradnju hidroelektrana, a iza nje slijedi upravo BiH. Budući da u godinama pred nama istječe radni vijek blokova termoelektrana u FBiH, brojne turske kompanije zainteresirane su i za radove na novim blokovima.
Turci su zainteresirani i za ulaganja u poljoprivredu pa je bilo planirano otvaranje 100 farmi koza, vrijednih 500 miliona maraka, no cijeli projekt “visi” jer bh. vlasti nisu ispunile nužne uvjete za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla na tržište EU-a, no i to bi se trebalo uskoro promijeniti kako se BiH bude približavala Europskoj uniji.
Već su suvlasnici Sarajevske burze
Tri turske financijske institucije već su ušle i u vlasništvo Sarajevske burze. Istanbulska burza, Takasbank, koja za Istanbulsku burzu obavlja poslove poravnanja, i Središnji registar Turske za oko pola milijuna maraka stekli su tad po pet posto dionica Sarajevske burze. Ulazak u vlasništvo Sarajevske burze početkom 2011. godine omogućen je novim Zakonom o tržištu vrijednosnih papira FBiH, kojim se dopušta drugim burzama, društvima za upravljanje fondovima, osiguravajućim i reosiguravajućim društvima da grupno mogu steći većinsko vlasništvo od 51 posto Sarajevske burze, ali pojedinačno ne više od pet posto.
Strateški projekti
Turske kompanije posluju na pragmatičnoj osnovi i zanimanje iskazuju za ulaganje u strateške sektore, kao što su telekomunikacije ili zračne luke. Što se tiče regije, turski LIMAK dobio je ugovor za upravljanje Međunarodnom zračnom lukom u Prištini na razdoblje od 20 godina s najavom ulaganja 106 miliona dolara u tu luku. Krajem 2008. god. Turska je kupila 49 posto posrnulog BH Airlinesa, uložila je oko 15 miliona eura, no kasnije su se povukli iz naše kompanije koja danas operira s dva zrakoplova uzeta na leasing i višemilionskim dugom prema dobavljačima. Turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret u međuvremenu je dobila izuzetno važne radove na nekoliko dionica autoceste na koridoru Vc koje se financiraju kreditima Europske investicijske banke, vrijedne oko 370 miliona eura, koje su kao podizvođači izvele naše domaće kompanije. Kažimo i kako su turske građevinske kompanije Kolin, Makwol i Juksel potpisale ugovore za izgradnju dijela planiranih 445 kilometara autoceste od Beograda preko Sandžaka do Bara u Crnoj Gori.
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.