U BOSNI VIŠE NEĆE BITI SIROTINJE: Pogledajte ko će nam dati milijardu maraka da izađemo iz krize…

Premijeri Federacije i RS, Fadil Novalić i Željka Cvijanović, višednevni boravak u SAD iskoristili su za razgovor s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke. MMF je spreman razmotriti odobravanje kredita BiH od milijardu do milijardu i 50 miliona KM. Radi se o proširenom aranžmanu po povoljnim uvjetima, sa kamatnom stopom nešto preko jedan posto.

Premijeri bh. entiteta informirali su predstavnike MMF-a o postignutim ciljevima iz pisma namjere s početka decembra 2015. godine. Najosjetljivija mjera, entitetski zakoni o radu, je ispunjena. Ostale su aktivnosti u vezi s bankarskim sektorom.

Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH: Po ispunjavanju tih, tehnička mislija bi se vratila u BiH, provela ovdje desetak dana, obavila razgovore s entitetskim vladama i Vijećem ministara, te po usaglašavanju pisma namjere na relaciji Fiskalno vijeće – MMF, stekli bi se uvjeti da se razmnotri mogućnost odobravanja tzv. EFF-a, odnosno proširenog aranžmana za BiH.

Prošireni aranžman traži i reforme, koje ostaju na tragu reformskog plana u BiH, a gotovo je identičan stand by aranžmanu.

Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH: Osim što je bolji otplatni period. Grace period je od četiri i po do deset godina. To je dosta povoljnije. Kamatna stopa je oko 1,06 posto. Radi se o strukturalnim mjerama, dakle to je kredit za strukturalno prilagođavanje, to jest ono što je nama potrebno. Trenutno se barata iznosom između milijarde i milijarde i 50 miliona KM. S obzirom da pismo namjere još nije usaglašeno, ne možemo tvrditi koliki će biti iznos.

Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak: Ono što ga čini nešto različitijim u odnosu na prethodni aranžman je jeste fokus koji će biti na strukturalnim reformama, to jest na reformama koje treba da podrže razvoj privatnog sektora. To su puno teže reforme za provesti nego makroekonomske reforme, na kojima se bazirao stand by aranžman. Mislim da je to i potrebno jer mi upravo tu imamo problem.

Novac bi se trebao koristiti za zatvaranje budžetskih deficita, smatra Hurtić, jer vlade to ne mogu učiniti na drugi način. Na kraju bi dug BiH prema MMF-u trebao biti manji.

Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak: Ono što mene zabrinjava jeste da se bojim da će ta sredstva otići na državnu administraciju ukoliko se potpiše kolektivni ugovor kojeg sindikati i poslodavci predlažu, jer će otvoriti put za dodatne tužbe adminisraciji. Država toj istij administraciji, koja je itekako dobro plaćena, duguje oko milijardu i po po raznim tužbama.

Novi, prošireni aranžman, vodio bi i zamrzavanju visine plaća i zapošljavanja u javnom sektoru. To iz Vlade Federacije ne vide kao bolnu mjeru.