BiH je veoma komplikovana zemlja što se tiče politike koja širi svoju bolest i na druge grane...
_-_colored.svg/270px-Bosnia_and_Herzegovina,_administrative_divisions_-_en_(entities)_-_colored.svg.png)
Ugledni profesor, koji živi u Zagrebu, podrobno prati sva zbivanja u Bosni i Hercegovini. Veli da je zabrinut.
''Traumatično je. Vrlo, vrlo teško, posebice teško za Bosnu i Hercegovinu. Kao da još nisu razriješene neke stvari koje smo imali prije. BiH treba biti u svojim granicima, sa svojim ovlastima i svojim predstavnicima izabranim. Čini mi se da nešto ne funkcionira bitno i da to treba na vrijeme zaustaviti i spriječiti'', poručio je Matvejević.
On ističe da je nacionalizam na zapadnom Balkanu još uvijek živ i toga se plaši.
''Ima ga još i u Zagrebu, u Beogradu, a bogami i u Sarajevu, gdje on dobiva posebne obrise pošto tu žive dvije-tri nacionalnosti, manjine. Posebno je u Sarajevu teško podnijeti to. Svi ljudi se mjere jesi li nacionalan, koliko si nacionalan, jesi li za BiH ili drugu republiku kojoj pripada tvoja nacija. To mi teško pada. To će biti jedan problem koji će izaći na internacionalni plan i tako se riješiti'', govori Matvejević.
Dodaje kako bi Srbija sama trebala da riješi pitanje Republike Srpske (RS) u BiH.
''Tu su možda Srbi zaostali i, bojeći se navale vlastitog nacionalizma, nisu riješili mnoge stvari koje valja riješiti. Također, današnja Hrvatska pokušava nešto, ali ne ide do kraja kao što je išao HDZ u podršci hrvatskim snagama iz BiH koji se nisu oslobodili nekakvih ideoloških shema'', naglasio je jedan od vodećih intelektualaca Europe.
Osvrćući se na nedavne istupe ugledne historičarke Latinke Perović koja je kazala da su se ''mase u Srbiji uglavnom okupljale oko jednog cilja-stvoriti veliku državu u kojoj će živeti ceo srpski narod'', da je to i danas prioritet, te da je ta opsesija lako uočljiva, Matvejević ukazuje i na sljedeće:
''Srbija je u toku i poslije rata imala izuzetno valjanu intelektualnu opoziciju kojoj pripada i Latinka Perović. Međutim, desnica je uspjela da gurne na stranu, to vrijedi i za Hrvatsku, takve snage i da izađu na scenu oni koji predstavljaju najgori dio Srbije, Hrvatske ili BiH. Tu jedna politička kultura nova nije nađena koja bi održala istovremeni respekt drugog i samobitnost svog'', precizira Matvejević.
Predrag Matvejević priznaje kako mu je iznimna čast da je priznanje počasnog građanina Sarajeva dobio zajedno sa Bernardom Henrijem Lévyjem.
''Drago mi je da je on angažiran i dalje. Ono što mi se sviđa, on pripada jevrejskoj tradiciji, ali nije se opredijelio za Izrael već Palestinu ostajući pritom primjeran Jevrej. Takav bi kriteriji i drugi trebali primijeniti'', zaključio je Predrag Matvejević u razgovoru za agenciju Anadolija.
Nacionalizam je živ i ima ga u Beogradu, Zagrebu, ali i u Sarajevu.
Desnica je gurnula u stranu sve što vrijedi u Srbiji, Hrvatskoj i BiH,ali ipak BiH se najviše izdvaja od svih zemalja nekadašnje SFRJ.
''Traumatično je. Vrlo, vrlo teško, posebice teško za Bosnu i Hercegovinu. Kao da još nisu razriješene neke stvari koje smo imali prije. BiH treba biti u svojim granicima, sa svojim ovlastima i svojim predstavnicima izabranim. Čini mi se da nešto ne funkcionira bitno i da to treba na vrijeme zaustaviti i spriječiti'', poručio je Matvejević.
On ističe da je nacionalizam na zapadnom Balkanu još uvijek živ i toga se plaši.
''Ima ga još i u Zagrebu, u Beogradu, a bogami i u Sarajevu, gdje on dobiva posebne obrise pošto tu žive dvije-tri nacionalnosti, manjine. Posebno je u Sarajevu teško podnijeti to. Svi ljudi se mjere jesi li nacionalan, koliko si nacionalan, jesi li za BiH ili drugu republiku kojoj pripada tvoja nacija. To mi teško pada. To će biti jedan problem koji će izaći na internacionalni plan i tako se riješiti'', govori Matvejević.
Dodaje kako bi Srbija sama trebala da riješi pitanje Republike Srpske (RS) u BiH.
''Tu su možda Srbi zaostali i, bojeći se navale vlastitog nacionalizma, nisu riješili mnoge stvari koje valja riješiti. Također, današnja Hrvatska pokušava nešto, ali ne ide do kraja kao što je išao HDZ u podršci hrvatskim snagama iz BiH koji se nisu oslobodili nekakvih ideoloških shema'', naglasio je jedan od vodećih intelektualaca Europe.
Osvrćući se na nedavne istupe ugledne historičarke Latinke Perović koja je kazala da su se ''mase u Srbiji uglavnom okupljale oko jednog cilja-stvoriti veliku državu u kojoj će živeti ceo srpski narod'', da je to i danas prioritet, te da je ta opsesija lako uočljiva, Matvejević ukazuje i na sljedeće:
''Srbija je u toku i poslije rata imala izuzetno valjanu intelektualnu opoziciju kojoj pripada i Latinka Perović. Međutim, desnica je uspjela da gurne na stranu, to vrijedi i za Hrvatsku, takve snage i da izađu na scenu oni koji predstavljaju najgori dio Srbije, Hrvatske ili BiH. Tu jedna politička kultura nova nije nađena koja bi održala istovremeni respekt drugog i samobitnost svog'', precizira Matvejević.
Predrag Matvejević priznaje kako mu je iznimna čast da je priznanje počasnog građanina Sarajeva dobio zajedno sa Bernardom Henrijem Lévyjem.
''Drago mi je da je on angažiran i dalje. Ono što mi se sviđa, on pripada jevrejskoj tradiciji, ali nije se opredijelio za Izrael već Palestinu ostajući pritom primjeran Jevrej. Takav bi kriteriji i drugi trebali primijeniti'', zaključio je Predrag Matvejević u razgovoru za agenciju Anadolija.
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.